Vyolans ame a kontinye kraze lavi nan peyi d Ayiti. Dapre yon nouvo rapò Biwo Entegre Nasyonzini nan Ayiti, BINUH, omwen 1 408 moun pèdi lavi yo, pandan 656 lòt blese, nan dezyèm trimès ane 2026 la, ant avril ak jen. Chif sa yo montre gravite kriz sekirite a epi mete an kestyon kapasite Leta ayisyen pou pwoteje popilasyon an.
Nan zòn plenn Cul-de-Sac ak plizyè katye Cité Soleil, batay ant gwoup ame pou kontwòl teritwa ak revni ilegal lakòz 463 moun mouri epi 256 lòt blese. Nasyonzini rapòte tou 176 ka vyolasyon seksyèl ak deplasman fòse plis pase 18 000 moun. Sèvis sante ak edikasyon nan plizyè zòn te oblije sispann fonksyone.
Vyolans lan pa rete sèlman nan zòn metwopolitèn Pòtoprens. Gwoup ame yo kontinye elaji prezans yo nan lòt depatman, sitou nan Latibonit. Yo atake rezidan, peyizan ak gwoup oto-defans. BINUH rapòte tou premye enkirsyon gwoup ame nan Séguin, nan depatman Sidès la.
Pami tout viktim yo, gwoup ame ilegal yo responsab anviwon 55 pousan moun ki mouri oswa blese pandan peryòd la. Nimewo kidnaping yo ogmante tou, avèk 81 ka rapòte, kont 57 nan peryòd anvan an. Vyolans seksyèl la rete yon lòt gwo fòm laterè. BINUH dokimante 796 viktim, ladan yo 772 fanm ak 23 tifi. 87 pousan ka sa yo te gen rapò ak vyòl kolektif.
Men rapò a mete yon lòt reyalite devan je nou. Plis pase 40 pousan viktim ki mouri oswa blese yo te viktim operasyon fòs sekirite yo te mennen kont gwoup ame yo. Gen kèk operasyon ki fèt avèk sipò yon konpayi militè prive etranje epi avèk itilizasyon dròn eksplozif. Dapre BINUH, 95 moun ki pa t gen okenn lyen ak gwoup ame yo te viktim nan operasyon sa yo, ladan yo sis timoun ki mouri oswa blese.
Nasyonzini rapòte tou 14 ka kote gen akizasyon sou ekzekisyon oswa tantativ ekzekisyon somè ki ta enplike manm Polis Nasyonal d Ayiti. Menm si kantite a diminye parapò ak menm peryòd 2025 la, li rete yon siy grav sou nesesite pou fòs sekirite yo respekte dwa moun ak prensip legal yo.
Gwoup oto-defans yo, yo menm tou, lakòz anviwon 5 pousan omisid ak blesi yo. Sitou, yo vize moun yo sispèk ki fè pati gwoup ame oswa ki patisipe nan zak kriminèl.
Nan yon peyi kote Leta ap pale sou retou nan lòd demokratik ak òganizasyon eleksyon, chif sa yo mande plis pase deklarasyon politik. Yo mande yon estrateji sekirite ki kapab pwoteje lavi moun, reprann teritwa, garanti aksè ak sèvis piblik epi kreye kondisyon pou sitwayen yo patisipe nan lavi demokratik la.
Kesyon an pa sèlman konbyen moun ki mouri. Kesyon an se konbyen tan sosyete ayisyen an kapab kontinye peye pri sa a.
Nasyonzini mande pou pwoteksyon popilasyon an vin yon priyorite nan aksyon sekirite yo. Li mande tou pou ankèt fèt sou masak, vyolans seksyèl ak krim finansye atravè tribinal espesyalize. Òganizasyon an mande pou fòs sekirite yo respekte dwa moun epi pou otorite yo mete pwogram prevansyon ak reyentegrasyon pou minè ki enplike nan gwoup ame yo.
Rapò a souliye yon lòt pwoblèm fondamantal. Ayiti pa gen kapasite pou pwodui zam, men zam ki sikile nan peyi a vin pi sofistike. Dapre BINUH, pi fò zam sa yo soti Ozetazini, sitou nan eta Florid. Sa mete aksan sou dimansyon entènasyonal kriz sekirite ayisyen an.
Ayiti pa kapab konsidere 1 408 moun ki mouri nan twa mwa kòm yon senp estatistik. Chak chif reprezante yon fanmi, yon kay, yon pwojè lavi ki kraze. Lè 18 000 moun oblije kite kay yo nan kèk zòn, se tout yon kominote ki pèdi estabilite li. Lè lekòl ak sant sante fèmen, konsekans yo depase kriz sekirite a. Yo touche avni peyi a.
Sa ki devan nou an mande yon repons Leta ki pi solid, pi kowòdone epi ki chita sou pwoteksyon popilasyon an. Batay kont gang yo dwe fèt, men li dwe fèt nan respè lalwa. Sinon, peyi a riske antre nan yon sik kote vyolans kont vyolans ap ogmante kantite viktim san li pa rezoud pwoblèm fondamantal la.
Chif BINUH yo se yon nouvo alam. Yo montre Ayiti toujou ap peye yon pri imen ki twò lou pou kriz sekirite li a.
Sous: Biwo Entegre Nasyonzini nan Ayiti, atravè teleSUR. Li atik teleSUR la