Kesyon 30 000 manm Konsèy Elektoral Pwovizwa (KEP) egzije nan men pati ak gwoupman politik yo pou patisipe nan pwochen eleksyon yo kontinye ap kreye anpil reyaksyon nan klas politik la. Pandan plizyè pati ap denonse difikilte teknik ak swadizan iregilarite nan sistèm enskripsyon KEP a mete an plas la, gen lòt aktè politik ki rive pale de yon veritab « mache » ki ta ap devlope otou lis manm yo.
Ansyen senatè Lwès la epi lidè pati Lòd Demokratik, Jean Renel Sénatus, deklare gen kèk sektè ap vann lis elektè oswa manm politik pou yon montan ki ta varye ant 8 000 ak 10 000 dola ameriken. Dapre deklarasyon sa a, ki fèt nan kontèks egzijans 30 000 manm yo, tranzaksyon sa yo ta fèt sitou nan kèk otèl nan Petyonvil.
Dapre ansyen palmantè a, pratik sa a ta vize kèk aktè politik ki gen difikilte pou rasanble 30 000 moun KEP egzije a nan yon delè limite. Sepandan, sous nou konsilte yo poko pèmèt nou verifye ak endepandans reyalite akizasyon sa yo, e jiskaprezan pa gen okenn prèv piblik ki pèmèt etabli egzistans tranzaksyon sa yo.
Anvan akizasyon sa yo, plizyè responsab politik te deja leve vwa yo sou pwosedi enskripsyon CEP a.
Nan dat 26 out 2026, prezidan estratejik Engagés pour le Développement (EDE), Claude Joseph, te denonse difikilte plizyè pati t ap rankontre sou platfòm elektwonik KEP a. Li te fè konnen gen kèk fòmasyon politik ki te oblije soumèt prèske 20 000 dosye pou sèlman 1 000 manm jwenn validasyon.
Pou pati ki dwe rive nan nivo 30 000 manm lan, Claude Joseph te soutni nan kèk ka kantite dosye yo ta oblije soumèt la te ka depase 100 000. Li te konsidere sitiyasyon an kòm yon bagay ki ta ka mete kredibilite pwosesis elektoral la an danje epi li te mande KEP a pran mezi korektif.
Kèk jou apre, nan dat 31 out 2026, EDE te anonse li te fini ak enskripsyon 30 000 manm li yo sou platfòm KEP a, pandan pati a te kontinye kritike difikilte li te rankontre yo epi mete an kesyon posibilite pou respekte kalandriye elektoral la.
Dis gwoupman politik mande KEP a korije pwoblèm yo
Nan dat 3 septanm 2026, dis gwoupman politik te mande CEP a pote koreksyon nan plizyè aspè nan pwosesis la. Yo te mete aksan sitou sou difikilte teknik ki gen rapò ak enskripsyon 30 000 manm, aderan oswa senpatizan yo.
Dapre gwoupman sa yo, lè yo konsidere kantite estrikti politik ki deja gen otorizasyon pou patisipe nan pwosesis la, egzijans 30 000 manm lan kapab reprezante yon gwo obstak pou plizyè pati.
Pwoblèm nan pa sèlman teknik. Gen aktè politik ki pale tou de ka kote done kèk moun ta kapab anrejistre nan non yon pati politik san konsantman yo. Sa soulve kesyon sou fason yo itilize nimewo idantifikasyon nasyonal la ansanm ak pwoteksyon done pèsonèl sitwayen yo.
Nèf gwoupman vle chanje sistèm 30 000 manm lan
Kontestasyon an kontinye nan dat 10 septanm 2026. Nèf gwoupman politik te fè yon demach devan KEP a pou pwopoze, pami lòt bagay, ranplase mekanis ki baze sou obligasyon pou rasanble 30 000 manm yo.
Nouvo demach sa a fèt pandan KEP a ap kontinye prepare eleksyon ki prevwa pou fèt nan peyi a nan dat 13 desanm 2026.
Se sèlman 21 fòmasyon ki te rive pase baryè 30 000 lan
Nan dat 4 septanm 2026, enfòmasyon ki te pibliye sou sitiyasyon pwosesis la te montre sèlman 21 pati ak gwoupman politik sou 105 ki gen akreditasyon ki te satisfè egzijans 30 000 manm yo nan dat 3 septanm.
Sa vle di 84 lòt estrikti te toujou gen pou konplete etap sa a.
Chif sa yo montre dimansyon defi a pou pati politik yo, sitou pou estrikti ki pa gen gwo mwayen finansye ak òganizasyonèl.
Kontestasyon sou kesyon 30 000 manm yo pa kòmanse nan mwa septanm. Depi 12 me 2026, avoka ak militan politik Newton Louis Saint-Juste te deja mete an kesyon baz legal egzijans sa a. Dapre li, pa t genyen okenn dispozisyon nan Konstitisyon an oswa nan lejislasyon ayisyen an ki fikse yon baryè 30 000 manm konsa.
Bò kote pa li, KEP a kontinye defann pwosedi a nan kad òganizasyon pwosesis elektoral la, pandan l ap pousuiv operasyon enskripsyon ak verifikasyon yo.
Kesyon ki poze kounye a se konnen si egzijans 30 000 manm lan ap ede ranfòse reprezantativite pati politik yo oswa si, okontrè, li kapab favorize estrikti ki gen plis kapasite finansye.
Akizasyon Jean Renel Sénatus yo, si yo ta konfime epi si yo ta jwenn dokiman oswa lòt prèv pou apiye yo, kapab bay polemik sa a yon lòt dimansyon.
Sa ta leve yon gwo kesyon sou pwosesis elektoral 2026 la : Èske lis manm pati politik yo vin tounen yon machandiz nan batay pou patisipe nan eleksyon yo?
Pou moman an, pa gen okenn prèv piblik endepandan ki pèmèt nou konfime egzistans yon sistèm òganize kote lis manm yo ta vann pou 8 000 oswa 10 000 dola ameriken. Se poutèt sa, kesyon an rete ouvè epi li mande plis klarifikasyon nan men KEP a ansanm ak responsab politik ki konsène yo.