Editoryal
Samdi 22 Dawout 2026| 00568
Ekri pa : Jean Launy AVRIL
Depi plizyè ane, yon diskou tounen yon verite absoli nan opinyon piblik la. Yo toujou repete Ayiti gen twòp pati politik. Chak fwa kestyon eleksyon parèt, anpil moun fè konprann se kantite pati politik yo ki lakoz kriz politik la. Men, lè nou analize kestyon an avèk plis pwofondè, nou wè pwoblèm nan pa tèlman chita sou kantite pati yo. Li chita pito sou fason sistèm politik la fonksyone ak sou absans yon kilti kowalisyon ant fòs politik yo.
Ayiti pa premye peyi ki gen anpil pati politik. Anpil demokrasi nan Amerik Latin, Ewòp ak Lafrik genyen plizyè dizèn, pafwa plizyè santèn pati politik ki legalman anrejistre. Men, sa ki fè diferans lan, se fason pati sa yo òganize tèt yo lè eleksyon rive. Yo negosye, yo fòme alyans, yo rasanble dèyè yon pwojè komen epi yo chwazi kèk kandida ki vrèman kapab pote vizyon yo devan elektora a. Se konsa, menm avèk anpil pati politik, eleksyon prezidansyèl yo souvan fèt ak de, twa oswa kat gwo kandida sèlman.
An Ayiti, reyalite a diferan. Prèske chak pati politik santi li oblije prezante pwòp kandida pa li pou Prezidans Repiblik la. Olye yo bati gwo kowalisyon ki baze sou yon pwogram politik, yon vizyon ekonomik oswa yon pwojè sosyal, anpil ladan yo chwazi mache pou kont yo. Se konsa yon peyi ki gen anviwon twa san pati politik ka rive gen plizyè dizèn kandida pou yon sèl pòs. Fenomèn sa a pa ranfòse demokrasi a. Li fragmante li.
Yon pati politik pa ta dwe egziste sèlman pou prezante yon kandida prezidansyèl. Wòl li pi laj pase sa. Li dwe fòme lidè, prepare kad, devlope pwogram, òganize baz li nan komin yo, patisipe nan eleksyon lokal, depatmantal ak palmantè, epi konstwi konfyans popilasyon an sou tan. Lè yon pati limite egzistans li ak yon kandida prezidan, li pèdi misyon fondamantal li kòm yon enstitisyon politik.
Sa eksplike poukisa anpil pati politik ann Ayiti disparèt tousuit apre eleksyon yo. Yo pa t janm konstwi yon estrikti dirab. Yo pa t janm devlope yon ideyoloji solid. Yo pa t janm prepare nouvo jenerasyon lidè. Yo te egziste sèlman pou sèvi kòm machin elektoral yon sèl moun. Lè eleksyon pase, pati a prèske pa egziste ankò.
Yon lòt gwo feblès se absans kilti konpwomi politik. Nan demokrasi ki pi estab yo, okenn pati pa konsidere alyans kòm yon feblès. Okontrè, li se yon prèv matirite politik. Lidè yo konprann enterè nasyonal la pafwa mande pou yo mete anbisyon pèsonèl yo sou kote pou konstwi yon majorite ki kapab dirije peyi a. An Ayiti, anpil fwa, anbisyon pèsonèl pase anvan enterè kolektif la. Se poutèt sa chak lidè vle vin kandida, menm lè li konnen li pa gen ase baz elektoral pou rive dirije peyi a.
Pwoblèm sa a gen gwo konsekans sou kalite demokrasi a. Lè gen twòp kandida, deba politik la vin gaye. Elektora a divize. Rezilta eleksyon yo souvan pa reflete yon gwo konsansis nasyonal. Gouvènman ki sòti ladan yo konn kòmanse manda yo ak yon lejitimite ki fèb, sa ki rann gouvènans lan pi difisil.
Sa pa vle di kantite pati politik yo dwe limite pa lalwa. Demokrasi mande libète òganizasyon politik. Men, li mande tou responsablite. Chak pati dwe poze tèt li kestyon sa a. Èske objektif nou se sèvi peyi a oswa satisfè anbisyon yon sèl moun? Se kestyon sa a ki ta dwe gide refleksyon klas politik ayisyèn nan.
Nan kontèks aktyèl la, kote kestyon eleksyon toujou soulve anpil dout akoz ensekirite ak feblès enstitisyonèl yo, refleksyon sa a vin pi enpòtan toujou. Yon eleksyon pa dwe sèlman mezire sou kantite kandida ki patisipe ladan li. Li dwe mezire sou kalite pwojè politik yo, sou fòs enstitisyon yo ak sou kapasite aktè yo pou konstwi konsansis.
Ayiti bezwen pati politik ki viv ant de eleksyon, ki fòme sitwayen, ki pwodui lide, ki prepare administratè piblik ak ki konstwi yon vizyon pou devlopman peyi a. Se sèlman nan kondisyon sa yo demokrasi a ap sispann yon senp konpetisyon ant moun pou li tounen yon konpetisyon ant pwojè ak ant vizyon pou lavni nasyon an.