Kategori : Entènasyonal | Jewografi ak Jeyopolitik Lendi 7 Septanm 2026
Ekri pa : Centre à la UNE
Nasyonzini franchi yon etap enpòtan nan deba entènasyonal sou fason mond lan reprezante sou kat jeyografik yo. Vandredi 4 septanm 2026, Asanble Jeneral Nasyonzini an adopte rezolisyon A/80/L.104, ki ankouraje yon reprezantasyon katografik mondyal ki pi ekilibre epi ki pi fidèl ak dimansyon reyèl diferan rejyon planèt la, sitou kontinan afriken an. Tèks la, ki pote non « Correct the Map: Rebalancing Global Cartographic Representation and Promoting Equitable Representation of the World’s Regions, Particularly Africa », jwenn 164 vòt anfavè, 1 vòt kont ak 6 abstansyon. Etazini te sèl peyi ki vote kont rezolisyon an. Desizyon sa a pa chanje fwontyè okenn peyi, li pa agrandi okenn kontinan fizikman, men li mete sou tab la yon kestyon ki gen anpil enpòtans istorik, syantifik, edikatif ak politik: èske kat mondyal nou itilize depi plizyè syèk yo montre planèt la jan li ye toutbon vre?
Nan sant deba a genyen pwojeksyon Mercator la, yon sistèm katografik Gerardus Mercator te devlope depi 1569. Pwojeksyon sa a te fèt sitou pou fasilite navigasyon maritim, epi li te gen yon gwo avantaj pou maren paske li te pèmèt yo reprezante direksyon konpa yo sou liy dwat. Men itilite teknik sa a vini ak yon gwo limit. Lè yon moun pran yon planèt ki gen fòm glòb epi li vle mete li sou yon sifas plat, li enposib pou konsève an menm tan fòm, distans, direksyon ak sifas tout teritwa yo san okenn distòsyon. Nan ka Mercator la, distòsyon an ogmante anpil lè yon teritwa pwoche bò poto yo. Sa fè plizyè rejyon nan Emisfè Nò a parèt pi gwo pase dimansyon reyèl yo, pandan Lafrik, Amerik di Sid ak lòt rejyon ki pi pre ekwatè a parèt relativman pi piti. Se youn nan rezon ki fè, sou anpil kat nou abitye wè depi lekòl, Greenland kapab bay enpresyon li prèske menm gwosè ak Lafrik, tandiske Lafrik gen yon sifas anviwon 30 milyon km² epi Greenland sèlman anviwon 2,2 milyon km². Sa vle di Lafrik anviwon 14 fwa pi gwo pase Greenland.
Se la siyifikasyon rezolisyon Nasyonzini an pran tout pwa li. ONU pa vote pou « fè Lafrik pi gwo » ni pou « fè Etazini pi piti », jan kèk tit rapid sou rezo sosyal kapab fè konprann. Sa li ankouraje se yon koreksyon nan reprezantasyon an. Lè yo itilize yon pwojeksyon ki konsève sifas yo, Lafrik parèt pi gwo pase jan anpil moun abitye wè li sou kat Mercator la, pandan Etazini, Kanada, Greenland, Larisi ak kèk pati nan Ewòp parèt relativman pi piti. Se pa yon manipilasyon nouvo kat la ap fè. Okontrè, objektif la se diminye distòsyon ansyen reprezantasyon yo epi montre rapò sifas ant peyi ak kontinan yo avèk plis presizyon. Se poutèt sa mouvman « Correct The Map » la defann pwojeksyon tankou Equal Earth, ki fèt pou prezève rapò sifas teritwa yo pandan li bay yon reprezantasyon mondyal ki fasil pou li.
Pou Lafrik, kestyon an depase matematik ak jewografi. Li antre dirèkteman nan yon deba sou reprezantasyon, edikasyon, listwa ak plas kontinan an nan imajinasyon mondyal la. Pandan plizyè jenerasyon, dè milyon timoun atravè lemond grandi devan kat kote Lafrik sanble pi piti nan rapò ak Amerik di Nò, Ewòp, Larisi oswa Greenland. Men Lafrik se yon kontinan ki gen anviwon 30,3 milyon km². Etazini, Lachin, peyi Zend ak yon gwo pati nan Ewòp kapab antre ansanm nan sifas kontinan afriken an. Lè yon kat diminye vizyèlman yon espas konsa pandan li agrandi lòt rejyon yo, li kapab kreye yon move konpreyansyon sou rapò reyèl ant teritwa yo. Se egzakteman sou dimansyon sa a plizyè aktè afriken te kòmanse mande pou enstitisyon entènasyonal, lekòl, medya ak platfòm dijital yo revize zouti katografik yo itilize pou prezante mond lan.
Inyon Afriken an te deja pran pozisyon sou kestyon an anvan vòt Nasyonzini an. An 2025, li te bay sipò li pou kanpay « Correct The Map », yon mouvman ki mande pou abandone itilizasyon sistematik pwojeksyon Mercator la kòm reprezantasyon nòmal mond lan epi favorize kat ki konsève sifas reyèl yo. Pou defansè inisyativ la, kestyon an pa sèlman pou korije yon erè vizyèl. Yo konsidere fason yo reprezante Lafrik kòm yon kestyon ki touche diyite, edikasyon ak kapasite kontinan an pou defini pwòp plas li nan sistèm entènasyonal la. Rezolisyon 4 septanm 2026 la vin bay deba sa a yon dimansyon mondyal, paske kestyon an antre ofisyèlman nan Asanble Jeneral Nasyonzini.
Men li enpòtan pou mete deba a nan kontèks li. Pwojeksyon Mercator la pa t kreye senpleman pou diminye Lafrik oswa pou agrandi Ewòp. Li te reponn ak yon bezwen teknik nan navigasyon nan XVIe syèk la. Pwoblèm nan se pito fason yon zouti ki fèt pou yon fonksyon espesifik vin tounen youn nan reprezantasyon mondyal ki pi itilize nan lekòl, administrasyon, medya ak lòt espas pandan plizyè syèk. Tout kat plat genyen yon nivo distòsyon, paske pa gen okenn fason pou deplwaye yon glòb sou yon plan san chanje kèk pwopriyete jeyografik. Se poutèt sa kestyon ki poze jodi a se pa pou konnen si Mercator dwe disparèt nan tout itilizasyon. Se pito pou konnen poukisa nou ta kontinye itilize li kòm prensipal imaj mond lan lè objektif la se konpare gwosè peyi ak kontinan yo.
Rezolisyon an pa fòse tout peyi sou latè itilize yon sèl nouvo kat. Li pa anile Mercator epi li pa kreye yon nouvo fwontyè entènasyonal. Li ankouraje pito Leta yo, òganizasyon entènasyonal yo, enstitisyon edikatif yo ak lòt aktè ki pwodwi oswa itilize kat mondyal pou favorize reprezantasyon ki pi fidèl ak sifas reyèl teritwa yo. Sa vle di konsekans desizyon an pral depann anpil de fason lekòl, inivèsite, medya, administrasyon piblik, òganizasyon entènasyonal ak gwo platfòm teknoloji yo deside adapte zouti yo nan ane k ap vini yo.
Genyen tou yon dimansyon jeyopolitik ki merite atansyon. Kat yo pa janm senp imaj dekoratif. Yo sèvi pou montre fwontyè, teritwa, pouvwa, distans ak pozisyon yon peyi nan mond lan. Depi plizyè syèk, katografi mache ansanm ak navigasyon, ekspansyon komèsyal, eksplorasyon, kolonizasyon, lagè ak konstriksyon Leta yo. Se poutèt sa kestyon sou fason yon kontinan reprezante kapab antre nan yon diskisyon pi laj sou rapò pouvwa ak sou fason sosyete yo imajine sant ak periferi nan sistèm entènasyonal la. Men syans dwe rete nan sant analiz la. Koreksyon kat la pa dwe sèvi pou ranplase yon distòsyon ak yon lòt. Objektif la dwe rete bay sitwayen yo zouti ki pèmèt yo konprann dimansyon teritwa yo avèk plis presizyon.
Pou Ayiti ak Karayib la, deba sa a genyen enterè tou. Li raple nou nesesite pou revize fason nou anseye jewografi ak jeyopolitik. Yon elèv pa dwe sèlman aprann non peyi, kapital ak kontinan. Li dwe konprann tou kijan kat yo konstwi, poukisa diferan pwojeksyon egziste, ki limit yo genyen ak kijan yon reprezantasyon vizyèl kapab enfliyanse fason nou konprann mond lan. Nan yon epòk kote kat dijital antre nan telefòn, medya, rechèch akademik ak desizyon politik, alfabetizasyon katografik vin yon eleman enpòtan nan edikasyon sitwayen.
Vòt 4 septanm 2026 la ouvri konsa yon nouvo chapit nan yon deba ki te la depi lontan. Lafrik pa vin pi gwo. Etazini pa vin pi piti. Planèt la pa chanje dimansyon. Se je nou sou planèt la yo mande nou korije. E se petèt la kestyon fondamantal la ye: pandan plizyè syèk nou te aprann gade mond lan atravè yon reprezantasyon ki te itil pou navigasyon, men ki pa t fèt pou respekte sifas reyèl tout kontinan yo. Nan XXIe syèk la, avèk zouti syantifik ak teknolojik nou genyen yo, li vin pi difisil pou jistifye poukisa yon distòsyon istorik ta dwe kontinye sèvi kòm imaj nòmal mond lan. Desizyon Nasyonzini an pa rezoud tout deba sou katografi, men li voye yon mesaj klè: fason nou reprezante mond lan dwe chèche pwoche pi plis posib ak reyalite mond lan.
Ekri: Centre à la UNE