Peyi Ayiti ap fè fas ak youn nan pi gwo kriz li janm konnen nan dènye lane yo. Sitiyasyon an gen rasin nan yon konbinezon de faktè politik, ekonomik, sosyal, ak sekirite, ki te agrave pandan tan sa a. An n gade pi pre kèk nan prensipal koz yo ak konsekans kriz aktyèl la:
Enstabilite politik
Depi asasina Prezidan Jovenel Moïse nan mwa jiyè 2021, Ayiti rete san yon gouvènman efikas. Asasina sa a te kreye yon vid pouvwa ak ranfòse yon sitiyasyon ki te deja frajil. Jiska kounye a, eleksyon yo pa rive fèt, e pa gen yon prezidan eli. Ariel Henry, ki se Premye Minis pwovizwa, ap dirije gouvènman an, men li manke lejitimite nan je anpil Ayisyen.
Anplis, rivalite ant gwoup politik yo ak mank de dyalòg pou jwenn yon solisyon politik dirab agrave sitiyasyon an. Yon pati nan popilasyon an santi li abandone, san reprezantan ki ka defann enterè li nan gouvènman an.
Kriz sekirite ak kontwòl gang yo
Yon lòt gwo pwoblèm se ensidan vyolans gang yo, ki kontwole yon gwo pati nan kapital la, Pòtoprens, ak lòt zòn nan peyi a. Gang yo ogmante pouvwa yo pandan plizyè lane, e apre asasina Prezidan Moïse, yo ranfòse enpak yo sou sitiyasyon sekirite peyi a.
Kidnapin, vòl, asasinay, vyòl, ak vyolans kont fanm yo vin nòmal. Moun ki nan zòn ki kontwole pa gang yo ap viv anba yon gwo pè. Pèdi kontwòl eta a sou sekirite nasyonal fè popilasyon an santi yo abandone epi san pwoteksyon. Anplis, yo kwè kèk moun nan politik la gen koneksyon dirèk ak gang sa yo.
Kriz ekonomik
Anplis pwoblèm politik ak sekirite yo, ekonomi Ayiti a nan yon kriz pwofon. Peyi a te deja youn nan pi pòv nan emisfè oksidantal la, men sitiyasyon an vin pi mal akòz enstabilite a ak blokis ekonomik ki te fèt pandan tan sa a.
Kou lavi a ogmante rapidman. Enflasyon depase 50%, e popilasyon an ap lite pou jwenn manje, gaz, ak lòt nesesite debaz. Depi 2018, Ayiti ap fè fas ak pwotestasyon sou kou lavi ak mank sèvis piblik debaz tankou dlo potab, elektrisite, ak sèvis sante.
Kriz Imanitè
Akòz vyolans gang yo ak kriz ekonomik la, anpil moun oblije kouri kite kay yo. Genyen dè dizèn milye moun ki deplase andedan peyi a (IDP), sitou nan Pòtoprens ak zòn anviron. Fason viv sa a fè aksè a manje, swen sante, ak edikasyon pi difisil pou anpil Ayisyen. Selon Nasyonzini, prèske mwatye nan popilasyon an bezwen èd imanitè pou jwenn manje ak lòt sèvis debaz.
Maladi yo menm ap gaye pi fasil, e kolera reaparèt nan peyi a, sa ki vin ajoute yon lòt dimansyon nan kriz imanitè a. Gouvènman an ak òganizasyon entènasyonal yo ap lite pou founi sèvis yo bay moun ki pi vilnerab yo.
Rezistans ak pwotestasyon
Depi kèk lane, popilasyon ayisyen an ap òganize anpil pwotestasyon kont sitiyasyon politik ak ekonomik peyi a. Pwotestasyon sa yo, souvan rele « Peyi Lòk », te paralize peyi a pou plizyè semèn nan plizyè okazyon. Pwotestasyon yo pa sèlman kont pwoblèm kout lavi a, men tou kont mank sèvis piblik ak ensekirite.
Malgre difikilte yo, gen yon gwo rezistans nan mitan pèp Ayisyen an. Sitwayen òganize, elèv, pwofesè, travayè sante, ak moun ki soti nan diferan sektè yo kontinye manifeste nan lari, menm fas ak represyon.
Kriz Ayiti ap fè fas la se yon melanj de pwoblèm estriktirèl ki vin pi mal ak enstabilite politik, ogmantasyon gang yo, e degradasyon kondisyon ekonomik ak imanitè. Solisyon an pa fasil, men anpil ekspè ak aktivis ap mande pou gen yon dyalòg politik global ki ta ka ede kreye yon tranzisyon demokratik, fè eleksyon, ak ranfòse gouvènans. Jiskaske yon solisyon konkrè jwenn, lavi chak jou pèp ayisyen an ap rete anba gwo presyon ak ensekirite.