Guy Philippe lanse yon apèl pou yon gwo mouvman manifestasyon ak dezobeyisans sivil nan peyi a ayè jedi 17 oktòb 2024. Li di mouvman sa a fè pati yon « Revolisyon » pou retire pouvwa ki an plas la, ke li konsidere kòm koripsyon ak enkwayab nan rezoud pwoblèm peyi a. Philippe mande popilasyon an pou leve kanpe epi fè polis ak militè sipòte yo pou yo antre nan biwo otorite leta yo epi dechouke gouvènman aktyèl la. Li klè ke li vle pèp la pran kontwòl desten politik peyi a nan batay sa a.
Aprè Guy Philippe te fin pase yon peryòd nan prizon Etazini pou akizasyon trafik dwòg, li te retounen Ayiti ak anpil espwa nan mitan yon pati nan popilasyon an. Moun ki te sipòte l yo te wè li kòm yon lidè ki ta ka fè yon chanjman radikal nan peyi a. Anpil te panse ke li te gen potansyèl pou « delivre » Ayiti anba kriz politik ak ekonomik ki te fini pran tout peyi a. Philippe te itilize diskou pwovokan pou prezante tèt li kòm yon defansè pou enterè nasyonal Ayiti, ak angajman pou chanje sistèm k ap fè peyi a soufri pandan lontan.
Sepandan, angajman li nan fè pwomosyon revolisyon ozanchè ak metòd radikal li yo te fè kèk moun kesyone metòd li yo ak reyalite chanjman li pwopoze yo. Malgre sa, gen yon gwo baz ki te kontinye sipòte li kòm yon lidè altènatif ki te ka pote sekou nan yon peyi ki anba kriz kontinyèl.
Guy Philippe te fè fas ak yon gwo echèk nan manifestasyon 7 fevriye 2024 la, kote li te manke nan lari a malgre li te anonse yon gwo mobilizasyon. Mouvman an te vize pou fòse demisyon Premye Minis Ariel Henry, men lidè prensipal yo, tankou Guy Philippe ak Jeantel Joseph, te absan nan Pòtoprens. Sa a te lakòz yon reyaksyon fèb ak enpak limite, byenke te gen patisipasyon nan plizyè vil pwovens.
Nan manifestasyon sa a, byenke anpil moun te atann yon rezilta pi dramatik, sitiyasyon an pa t rive retire Ariel Henry, ki te rete fèm nan pozisyon li kòm Premye Minis malgre tansyon yo.
Alyans ant Guy Philippe ak Moïse Jean-Charles te kreye anpil kontwovès nan lavi politik Ayiti, ak anpil moun ki wè li kòm yon menas pou estabilite politik la. Moïse Jean-Charles, lidè pati Pitit Desalin, te pami lidè prensipal ki te rete pou mobilizasyon kont Premye Minis Ariel Henry nan manifestasyon 7 fevriye 2024 la. Malgre alyans sa a, mouvman an te vin fèb, sitou akòz absans Guy Philippe ak mank sipò jeneral nan nivo nasyonal.
Anpil moun te wè alyans sa a kòm yon konbinezon danjere ak estrateji ki kapab destabilize pi plis peyi a. Kritik yo konsidere li kòm yon menas politik ki ta ka agrave kriz la olye li te pote solisyon. Boykot ke Guy Philippe fè nan manifestasyon sa a te febli pouvwa ak kredibilite li pami kèk sipòtè, kit se Moïse Jean-Charles kòm prensipal figi ki te fè pwomosyon mouvman an.
Alyans ant Guy Philippe ak Moïse Jean-Charles, ki te sipoze ranfòse pozisyon politik yo, pa dire lontan akòz dezakò estratejik. Moïse Jean-Charles, ki te nan tèt mouvman opozisyon an, te fè yon retrè nan mouvman Guy Philippe a pou l rantre nan yon konsèy prezidansyèl nan peyi a, yon desizyon anpil moun te wè kòm yon manèv politik riskan. Moïse te envite patizan li yo pou yo atake enstitisyon leta yo pou enstale yon nouvo konsèy prezidansyèl, men li te finalman pran distans li ak Guy Philippe nan moman kle sa a, sa ki te febli mouvman Philippe lan.
Apre plizyè ane manifestasyon nan peyi Ayiti, anpil moun nan popilasyon an kòmanse reyalize ke mouvman sa yo souvan sèvi enterè pèsonèl politisyen yo plis pase enterè pèp la. Politik enstabilite a ak mouvman dezobeyisans sivil ki t ap fèt, olye pou yo te pote chanjman reyèl, yo te kontribye nan ogmante kriz la nan peyi a. Pandan ke politisyen yo, tankou Guy Philippe ak Moïse Jean-Charles, fè pwomosyon revolisyon ak mobilizasyon, rezilta a te toujou febli enstitisyon leta yo, agrave pwoblèm ekonomik ak sosyal yo.
Pèp la kòmanse konprann ke anpil nan politisyen sa yo ap itilize kriz la pou avanse pwojè pèsonèl yo ak ranfòse pouvwa yo olye de vrèman adrese bezwen imedya popilasyon an, tankou sekirite, travay, ak enfrastrikti. Manifestasyon yo, ki souvan genyen eleman vyolan, pa pote solisyon dirab, e yo te kraze ekonomi peyi a plis. Sa kreye yon gwo fristrasyon nan mitan popilasyon an, ki santi yo pi izole ak abandone nan batay kont povrete ak ensekirite.
Anpil moun nan popilasyon Ayisyèn santi yo trayi pa kèk pati politik ki te swadizan reprezante enterè pèp la, tankou SDP (Secteur Démocratique et Populaire), Fusion, ak Fanmi Lavalas. Olye de travay pou amelyore kondisyon lavi popilasyon an, anpil obsèvatè kritike yo pou yo chache avantaj pèsonèl ak pozisyon politik pou tèt yo. Pandan tan kriz la, kèk lidè nan pati sa yo te chache antre nan negosyasyon oswa alyans ak gouvènman an pou satisfè enterè pèsonèl yo, kite popilasyon an ki vilnerab.
Kritik yo fè konnen pati politik sa yo te fè anpil pwomès pandan kanpay yo, men nan pratik, yo te fè alyans ak moun yo te kritike, yon fwa yo te rive jwenn avantaj pèsonèl oswa pozisyon nan gouvènman. Sa fè anpil moun kwè ke manifestasyon ak mouvman opozisyon yo pa t vreman pou chanje kondisyon peyi a, men pito pou regle zafè politik elit yo ak ranpli pòch yo.
Rezilta a se yon santiman fristrasyon e menm dezespwa nan mitan anpil Ayisyen, ki santi yo abandone nan batay pou yon pi bon avni, pandan y ap wè politisyen kontinye fè tranzaksyon pou benefis pèsonèl.
Sadrax ULYSSE, Centre à la UNE