Twa sitwayen ameriken natiralize ki fèt ann Ayiti, pami yo yon chofè kamyon ki rete nan vil Fayetteville, nan Eta Kawolin di Nò, jwenn akizasyon devan lajistis poutèt yo ta eseye òganize yon ranvèsman vyolan kont gouvènman ayisyen an. Yo akize yo dèske yo ta bay zam ak lajan bay youn nan chèf gang ki pi konnen ann Ayiti.

Dapre enfòmasyon yo, Bazile Richardson ansanm ak de lòt konplis ki poko idantifye, jwenn akizasyon nan men yon gran jiri federal nan Distrik Columbia. Yo repwoche yo dèske yo te ede Jimmy “Barbecue” Chérizier, ansyen polisye ki vin tounen chèf gang G9 an Fanmi, epi ki kounye a se youn nan prensipal dirijan kowalisyon gang Viv Ansanm nan.

Richardson, ki prezante tèt li kòm yon zanmi pwòch ki te grandi ansanm ak Chérizier, akize dèske li te fè konplo ak lòt moun Ozetazini, ann Ayiti ak lòt kote pou vyole sanksyon ameriken yo, dapre dokiman akizasyon an.

Jimmy Chérizier, menm si non li te efase nan vèsyon piblik dokiman an, ta dwe jwenn akizasyon tou ansanm ak lòt konplis yo nan dosye sa a.

Dapre akizasyon federal la, Richardson ansanm ak konplis li yo ta transfere plizyè dizèn milye dola ann Ayiti ant desanm 2020 ak janvye ane sa a. Lajan an ta pase atravè entèmedyè epi yo ta voye l sou kont labank an dola ameriken ann Ayiti pou Chérizier te kapab achte zam, machin, epi peye salè moun pa li yo.

Richardson, ki anba ankèt depi lane 2022, te arete nan vil Houston mwa pase a.

Ane pase a, gwoup G-9 Chérizier la te mete tèt ansanm ak lòt gwoup ame kriminèl pou fòme Viv Ansanm, sa ki kreye yon alyans ant gang ki pi pwisan ann Ayiti.

Depi yo te lanse premye atak kowòdone yo nan mwa fevriye 2024, atak sa yo te fòse Premye Minis Ariel Henry demisyone. Depi lè sa a, Viv Ansanm responsab lanmò plizyè milye moun epi li lakoz deplasman plizyè dizèn milye Ayisyen.

“Mwen te grandi ak Barbecue,” se sa Richardson deklare nan yon mesaj vokal li te voye bay youn nan konplis li yo, dapre dokiman akizasyon an. “Mwen pa pè di chèf G9 la se yon zanmi pwòch mwen, li tankou yon frè pou mwen.”

Apre li te admèt li pale chak jou ak Chérizier, Richardson te ajoute: “Pèsonn pa ka entimide m, paske mwen ap viv Ozetazini e mwen pa chèche fè konplo kont Etazini. Mwen ap defann peyi mwen, ke anbasad ameriken an ap detwi.”

Nan menm mesaj la, li te deklare li konnen gen de bagay k ap tann li: prizon oswa lanmò.

By Centre à la UNE

Centre à la UNE se yon miltimedya sou entènèt ki te fonde 9 jiyè 2020. Li espesyalize nan bay nouvèl nan lang kreyòl, yon angajman ki reflete vizyon fondatè yo pou fè enfòmasyon pi aksesib pou kominote kreyòlofòn yo. Medya a genyen yon misyon pou enfòme, sansibilize, epi angaje moun sou sijè enpòtan nan sosyete a. Miltimedya sa a prezante atik, analiz, ak editoryal sou diferan domèn tankou dwa moun, politik, ak sosyete. Chak jou, editoryal li yo adrese pwoblèm enpòtan, souvan ak referans ak sitasyon otè ki enspire refleksyon pwofon sou kondisyon jèn Ayisyen yo ak sitiyasyon sosyo-politik Ayiti. Kòm yon medya angaje, li gen yon apwòch edikatif epi li chache ankouraje konsyans ak refleksyon nan mitan lektè li yo. Jounal sa a se tou yon espas pou kreyativite kote li prevwa pou ajoute caricatures k ap ilistre nouvèl oswa evennman k ap pase yo. Centre à la UNE se yon referans pou moun ki vle rete enfòme nan lang yo pi byen konprann. Nouvèl nou yo kredib e verifye ak yon rezo jèn jounalis profesyonèl e konpetan. Ou ka kontakte nou nan: journalcentrealaune@gmail.com e +549 351 262 7841