Kémi Séba, yon aktivis afrikanis ki se yon figi enpòtan nan mouvman anti-kolonyalis, te arete an Frans jou lendi 14 oktòb 2024. Arestasyon an te fèt nan Pari pandan li te nan yon restoran. Otorite fransè akize l de « entèlijans ak yon pouvwa etranje » ak lòt akizasyon ki ka mennen nan 30 ane prizon si yo jwenn li koupab. Séba te retounen an Frans sou yon viza Schengen ak paspò diplomatik nigerien, malgre li te pèdi nasyonalite fransè li an jiyè 2024.

Arestasyon sa a rive nan yon moman kote relasyon Séba ak otorite fransè yo toujou tèrible, sitou akoz pozisyon l kont politik Lafrans nan Afrik, espesyalman kont lajan CFA. Séba te an Frans pou yon seri reyinyon ak opozan politik bèninwa ak vizit yon pwòch malad, selon òganizasyon l, Urgences Panafricanistes. Gen yon entèpelasyon tou sou wòl l nan soutni mouvman suverèniste Afriken ak Diaspora Afriken.

Aktivis la sezi pa Direction générale de la sécurité intérieure (DGSI) epi rete anba detansyon pou yon peryòd ki kapab rive 96 èdtan anvan yon jij deside si yo ap kontinye ak pouswit penal yo oswa libere l. Avoka l, Juan Branco, denonse sa l konsidere kòm yon move tretman kont kliyan li.

Vrè kòz arestasyon Kémi Séba a, dapre plizyè sous, sanble gen rapò ak « entèlijans ak yon pouvwa etranje, » sa vle di ke li ta ka enplike nan echanj enfòmasyon oswa aksyon ki konsidere kòm menasan pou sekirite nasyonal Lafrans. Séba te itilize yon paspò diplomatik nigerien pou antre an Frans, e kèk analis kwè ke apwòch li kont neyo-kolonyalis ak sipò li pou rejim militè Nijè a, ki pran yon pozisyon fò kont Lafrans, ka gen yon enpak sou desizyon pou arete l. Nan dènye mwa yo, Séba te aktivman denonse prezans Lafrans nan Afrik ak lajan frank CFA, sa ki te lakòz tansyon ant li menm ak gouvènman fransè a.

Kémi Séba te deja fè fas ak entèdiksyon pou l antre sou tèritwa fransè anvan arestasyon an nan oktòb 2024. Aprè plizyè aktivite li kont prezans Lafrans nan Afrik ak kritik sou frank CFA, li te pèdi nasyonalite fransè li an jiyè 2024. Otorite fransè yo te retire nasyonalite l sou baz ke li te angaje nan aktivite ki te konsidere kòm danjere pou enterè nasyonal Lafrans.

Malgre entèdiksyon sa yo, li te antre an Frans nan mwa oktòb 2024, sèvi ak yon paspò diplomatik nigerien, sa ki ka konsidere kòm yon fason pou kontoune restriksyon yo. Aksyon sa a, ansanm ak akizasyon kont li pou « entèlijans ak yon pouvwa etranje, » kapab eksplike arestasyon l pa DGSI a.

Yon moun ki posede yon paspò diplomatik pa otomatikman gen iminite diplomatik. Paspò diplomatik la sèlman idantifye moun nan kòm yon reprezantan diplomatik oswa ofisyèl pou yon gouvènman, men li pa ba l iminite legal sof si li nan yon misyon diplomatik ofisyèlman rekonèt nan peyi kote li vwayaje.

Iminite diplomatik la baze sou Konvansyon Vyèn sou Relasyon Diplomatik (1961), e li aplikab sèlman pou diplomatik ak ofisyèl ki afekte nan yon misyon entènasyonal epi ki resevwa akreditasyon pa peyi kote yo ap travay. Si yon moun ki gen yon paspò diplomatik ap vwayaje pou rezon ki pa yon misyon ofisyèl, oswa si li pa gen akreditasyon diplomatik nan peyi a kote li ye a, li ka arete ak pouswiv penalman.

Nan ka Kémi Séba, malgre li te sèvi ak yon paspò diplomatik nigerien, li sanble li pa te gen estati diplomatik oswa misyon ofisyèl nan Lafrans. Se poutèt sa, li te kapab arete pa otorite fransè yo.

Gen posibilite pou ka gen negosyasyon bilateral nan ka Kémi Séba a, sitou paske li posede yon paspò diplomatik nigerien. Nan ka konsa, gouvènman Nijè a ta ka angaje nan negosyasyon ak gouvènman fransè a pou jwenn liberasyon li oswa fè presyon pou tretman favorab, sitou si yo konsidere Séba kòm yon reprezantan enpòtan nan mouvman anti-kolonyalis oswa yon alye estratejik.

Nan pratik, lè yon moun ki gen yon paspò diplomatik fè fas ak arestasyon nan yon lòt peyi, peyi a ki te bay paspò a kapab antre nan diskisyon diplomatik pou rezoud sitiyasyon an. Pafwa, sa ka mennen nan liberasyon moun nan oswa yon antant ki fèt ant de gouvènman yo, espesyalman si gen enkyetid konsènan relasyon politik ak ekonomik ant peyi yo. Negosyasyon sa yo ka fèt kèlkeswa si moun nan pa gen iminite diplomatik fòmèlman.

Nan ka Séba, gouvènman nigerien ka itilize enfliyans li pou defann pozisyon li, sitou si yo konsidere arestasyon an kòm yon kesyon politik oswa si yo vle montre solidarite ak pozisyon Séba kont Lafrans nan kontèks mouvman anti-kolonyalis ki ap grandi nan Afrik.

By Jean Launy Avril

Je suis un guerrier de la vieille école. Nou fòme nan Syans Jiridik , Filozofi , Antropoloji sosyal e Syans Politik ak metriz nou nan Syans Sosyal domèn dwa moun .Nou gen fòmasyon nan redaksyon ak prezantasyon emisyon e nou ekri pou plizyè jounal nasyonal e entènasyonal elatriye..... Membre Fondateur et Directeur général du journal "Centre à la UNE". Mail: jean.launy.avril@mi.unc.edu.ar

Laisser un commentaire