Nan chak nasyon, gen dat ki make trajektwa istorik li ak idantite kolektif li. Pou Ayiti, 17 oktòb se yon nan dat sa yo. Se dat lanmò Jean-Jacques Dessalines, papa nasyon an, ki te ofri lavi li pou libète ak diyite pèp ayisyen an. Sepandan, ane apre ane, nou remake ke jounen sa a, ki ta dwe sèvi kòm yon moman refleksyon ak rekonesans, ap pèdi siyifikasyon nan konsyans popilè nou. Èske 17 oktòb toujou gen menm valè li te genyen nan premye moman yo? Oswa èske li se yon dat ki preske pa siyifi anyen pou ayisyen jodi a?

Dessalines se pi gwo figi revolisyonè Ayiti a. Nan kouraj li, detèminasyon li ak vizyon li pou yon nasyon lib, li te fè sa ki sanble enposib nan epòk li: li te bat fòs kolon fransè yo epi deklare Ayiti premye repiblik nwa nan mond lan. Nan pwojè Dessalines pou yon Ayiti endepandan, li te klè ke libète ta dwe total, san okenn fòm dominasyon blan ni nouvo fòm esklavaj ekonomik. Sepandan, nan tan modèn nou an, kote difikilte sosyo-ekonomik, enstabilite politik, ak ensekirite ranplase rèv endepandans lan, 17 oktòb sanble pa reveye menm emosyon ni angajman nan kè ayisyen yo.

Yon pati nan pwoblèm nan se ke istwa sou Dessalines souvan limite a moman lagè ak viktwa militè. Yo bliye lide sosyal ak ekonomik li te genyen pou peyi a. Anpil nan edikasyon nou an sou revolisyon an rete nan glorifikasyon kèk batay, men li pa vrèman met aksan sou ki jan vizyon Dessalines pou yon Ayiti endepandan se te yon vizyon ki enplike devlopman pèp la. Jodi a, lè kriz yo ap chape, lè gwo pouvwa etranje yo ap kontinye jwe yon wòl nan desizyon nasyonal nou yo, refòm ekitab Dessalines te vle yo sanble lwen reyalite a.

17 oktòb ta dwe yon dat kote nou reflete sou pwomès endepandans lan, sou sa li ta dwe reprezante pou chak sitwayen ayisyen. Se yon moman pou mande tèt nou: Ki kote n ap mennen peyi sa a? Ki wòl chak sitwayen dwe jwe pou reyalize rèv Dessalines la? Men, reyalite a se ke jounen sa a pase tankou yon lòt jou nan almanak la. Enstitisyon leta yo pa bay ase enpòtans a evènman sa a. Jèn yo, anpil fwa, pa enfòme sou enpòtans li ni kontribisyon Dessalines nan libète yo genyen jodi a. Si yon nasyon bliye ewo fondatè li yo, kijan li ka devlope yon sans fyète nasyonal?

Nan kontèks difisil jodi a, nou bezwen pi plis pase tout tan gade retou sou istwa nou pou jwenn fòs pou kontinye. Anpil nan pwoblèm nou yo soti nan echèk nou fè pou mete an aplikasyon prensip endepandans ak solidarite ki te nan kè Dessalines. Si 17 oktòb pa vle di anyen ankò pou anpil moun, se petèt paske n ap kontinye chape pa sèlman eritaj istorik nou, men eritaj moral ak politik Dessalines te kite pou nou.

Nou dwe retounen bay dat sa yo valè yo merite. Se pa sèlman pou onore Dessalines, men tou pou onore nasyon nou an epi travay pou yon Ayiti ki anbrase vizyon fondatè li yo. Se sèlman lè sa a, 17 oktòb ap reprann siyifikasyon li nan kè ak lespri chak ayisyen.

Se yon verite tris ke anpil fwa, nan moman kote nou ta dwe reflete sou valè istorik ki ta dwe inifye nou, politisyen ayisyen souvan pran okazyon sa yo pou fè manifestasyon ki vize regle ti enterè pèsonèl yo oswa ranfòse pozisyon yo nan politik la. Dat tankou 17 oktòb, ki ta dwe yon moman rekonesans pou sakrifis Jean-Jacques Dessalines ak vizyon li pou yon Ayiti lib ak ini, souvan vire nan manifestasyon divizyon ak konfli politik.

Sa montre jan enstitisyon yo ak klas politik la pa rive devlope yon estrikti kote dat sa yo sèvi kòm moman refleksyon nasyonal. Olye de sa, yo itilize evènman sa yo pou kreye dezòd, mete presyon sou advèsè politik yo, oswa amelyore pwofil pèsonèl yo. Lè sa rive, sa fè nou pèdi sans istorik la epi louvri pòt pou plis konfizyon ak divizyon nan sosyete a. Se tankou yo pran yon eritaj komen, ki ta dwe sèvi tout moun, e yo vire l nan yon zouti pou satisfè ti enterè politik.

Se yon gwo pwoblèm lè yon nasyon pa respekte dat enpòtan nan istwa li epi kite yo sèvi kòm eskiz pou politik mesken. Sa montre pa sèlman yon mank de konsyans nasyonal, men tou yon mank de lidèchip ki ka inifye pèp la alantou yon vizyon komen. Si chak okazyon istorik sèlman sèvi kòm tèren batay politik, sosyete a pral kontinye fè bak, epi valè nasyonal nou yo ap pèdi pi plis toujou.

Ayiti bezwen yon kalite lidèchip ki pa sèlman sèvi tèt li, men ki rekonèt enpòtans selebre eritaj nasyonal la nan yon fason ki ranfòse inite ak devlopman. Se lè politisyen yo, e menm sosyete sivil la, pran responsabilite yo pou bay dat sa yo sans vrè yo, n ap kapab chanje kouran negatif sa a. Nou dwe retounen bay istwa nou valè, epi aprann nan men figi tankou Dessalines pou reyalize chanjman reyèl nan peyi a.

Jounal Centre à la Une ap mande politisyen peyi a pou yo sispann pran woulib sou dat istorik nou yo epi kite peyi a viv selon vrè valè li yo. Chak fwa politisyen ak lòt aktè itilize evènman istorik yo pou pwòp enterè yo, sa degrade eritaj nou epi diminye siyifikasyon dat ki ta dwe enspire nou kòm pèp. Peyi a merite yon chanjman kote nou rekonèt epi viv nan prensip vrè endepandans, diyite, ak solidarite, jan Jean-Jacques Dessalines te vizyalize li.

Pou bay Ayiti yon chans pou viv vrè valè l, nou bezwen yon mouvman kote sosyete sivil, jèn yo, ak tout sektè enplike nan ransèyman ak kiltivasyon konsyans istorik. Se pa sèlman souvan sonje moman kle nan istwa a, men plis sou fè aksyon konkrè ki reflete prensip sa yo nan lavi chak jou. Si chak ayisyen pran angajman pou respekte eritaj Dessalines epi travay pou ranfòse inite ak devlopman, nou ka sispann kite espas pou politikèn fè kapital sou dat sa yo.

Yon lòt aspè enpòtan se edikasyon. Nou bezwen yon sistèm edikatif ki mete plis anfaz sou valè ak vizyon fondatè nasyon nou yo, ak fason yo ka aplike nan sosyete modèn nou an. Jèn yo dwe grandi ak yon sans fyète ak angajman pou peyi a, pou ke yo pa kite politisyen kontinye fè manipilasyon avèk istwa nou. Nan fason sa a, nou ka bati yon Ayiti ki vivan, fyè, epi endepandan, ki pran eritaj li oserye.

By Jean Launy Avril

Je suis un guerrier de la vieille école. Nou fòme nan Syans Jiridik , Filozofi , Antropoloji sosyal e Syans Politik ak metriz nou nan Syans Sosyal domèn dwa moun .Nou gen fòmasyon nan redaksyon ak prezantasyon emisyon e nou ekri pou plizyè jounal nasyonal e entènasyonal elatriye..... Membre Fondateur et Directeur général du journal "Centre à la UNE". Mail: jean.launy.avril@mi.unc.edu.ar

Laisser un commentaire