Nan anpil peyi, espesyalman kote enstitisyon yo pa twò fò, dezakò k ap repete ant prezidan ak premye minis (oswa vis-prezidan) kreye gwo pwoblèm pou fonksyònman Leta. An Ayiti nou konstate souvan jan konfli sa yo konn tounen kriz ki frennen desizyon politik, paralize aktivite gouvènman, epi mete popilasyon an pi mal.

Yon fenomèn ki repete

Li pa ra pou prezidan ak chèf gouvènman an (oswa vis-prezidan) pa rive antann yo. Gen plizyè kòz ki ka lakòz sa: gou pouvwa, diferans ideyolojik, konfizyon sou wòl chak grenn dirijan, elatriye. Lè sa rive twòp, sa konn lakoz blokaj, e sitiyasyon an vin pi difisil pou rezoud. An Haïti, nou wè sa rive anpil: chak fwa gen chanjman sou pouvwa a, konplike pou peyi a rive fè gwo avanse.

Konsekans yo sou gouvènans

  1. Blokaj enstitisyonèl: Lè dezakò a twò gwo, pa gen decisyon ki pase. Projè lwa yo rete sou tab, epi administrasyon an pa ka fonksyone nòmalman.
  2. Pèdi konfyans sitwayen: Popilasyon an gade e li wè dirijan yo pa ka antann yo. Sa bay fristrasyon, dekourajman, epi fè moun pèdi konfyans nan enstitisyon yo.
  3. Enstabilite politik: Lavi politik la pa kanpe sou kote. Chanje premye minis ou byen minis, fè gouvènman an pa rive travay sou tèm long. Sa vin kreye plis ensekirite politik.
  4. Risk entraman ekstèn: Lè gen dezakò internal, se pi fasil pou lòt fòs (nasyonal oswa etranje) antre epi eseye twiste sitiyasyon an pou avantaj pa yo.

Ki sa ki ka fèt?

Klèifye wòl konstitisyonèl: Gen peyi kote konstitisyon an pa di byen klè ki kote responsabilite chak dirijan fini, ki kote l kòmanse. Se sa ki fè gen konfizyon. Met plis limyè sou wòl yo ap diminye friksyon.

Kiltive dyalòg: Fòk genyen estrikti mediasyon (endepandan oswa depaman) pou fè fas ak dezakò, anvan yo pran twòp am­plè. Dyalòg se kle pou jwenn konpwomi ki bon pou tout moun.

Responsabilite ak transparans: Kèlkeswa kote blokaj la soti, fòk moun ki responsab la rann kont. Si chak moun di klè ki objektif li, popilasyon an ka jije vrè rezon ki fè bagay yo pa mache.

Ranfose enstitisyon yo: Se enstitisyon yo ki dwe pi fò pase endividyèl. Palman, kou konstitisyonèl, kou dè kont, elatriye, dwe jwe wòl arbit la, san paspouki. Se sa ki pèmèt enstitisyon rete stab menm si moun ki la jodi a pa la demen.

Dezakò ant prezidan ak premye minis (oswa vis-prezidan) se yon pati normal nan demokrasi, si l fèt sou baz dyalòg ak respè mityèl. Men, lè l tounen rivalite san fen, li paralize gouvènman an, li jete dout sou enstitisyon yo, epi li mete popilasyon an nan gwo difikilte. Pou evite sa, fòk enstitisyon yo pi solid, wòl chak moun byen defini, epi fòk gen yon volonte reyèl pou kolabore pou byennèt peyi a.

Sadrax ULYSSE,
Editoryalis Centre à la Une

By Centre à la UNE

Centre à la UNE se yon miltimedya sou entènèt ki te fonde 9 jiyè 2020. Li espesyalize nan bay nouvèl nan lang kreyòl, yon angajman ki reflete vizyon fondatè yo pou fè enfòmasyon pi aksesib pou kominote kreyòlofòn yo. Medya a genyen yon misyon pou enfòme, sansibilize, epi angaje moun sou sijè enpòtan nan sosyete a. Miltimedya sa a prezante atik, analiz, ak editoryal sou diferan domèn tankou dwa moun, politik, ak sosyete. Chak jou, editoryal li yo adrese pwoblèm enpòtan, souvan ak referans ak sitasyon otè ki enspire refleksyon pwofon sou kondisyon jèn Ayisyen yo ak sitiyasyon sosyo-politik Ayiti. Kòm yon medya angaje, li gen yon apwòch edikatif epi li chache ankouraje konsyans ak refleksyon nan mitan lektè li yo. Jounal sa a se tou yon espas pou kreyativite kote li prevwa pou ajoute caricatures k ap ilistre nouvèl oswa evennman k ap pase yo. Centre à la UNE se yon referans pou moun ki vle rete enfòme nan lang yo pi byen konprann. Nouvèl nou yo kredib e verifye ak yon rezo jèn jounalis profesyonèl e konpetan. Ou ka kontakte nou nan: journalcentrealaune@gmail.com e +549 351 262 7841