Kanaval se youn nan pi gwo evènman kiltirèl ann Ayiti. Chak ane, li rasanble dè milye moun, bay ekonomi lokal la yon souf, epi li pèmèt popilasyon an jwenn yon ti moman lajwa nan mitan tout difikilte li ap viv. Men, ak tout kriz ki genyen nan peyi a – ensekirite, povrete, enstabilite politik – èske li lojik pou konsidere kanaval kòm yon priyorite ?

Minis kilti Ayiti a Patrick Delatour, konfime kanaval nasyonal la ap fèt nan Fòlibète soti 2 pou rive 4 mas 2025 la anba tèm « Ayiti kanpe ». Bidjè kanaval sa a evalye a 300 milyon goud, kote 170 milyon nan fon an prale Fòlibète.

Kanaval la enpòtan pou sosyete a ak ekonomi an

Gen moun ki panse kanaval nesesè, menm lè peyi a ap travèse moman difisil. Yo mete aksan sou plizyè pwen :

1.Yon espas liberasyon sosyal ak sikolojik

Pèp la ap viv ak estrès chak jou : kidnapin, mizè, lavi chè… Kanaval pèmèt yo evakye presyon sa a.

Li bay pèp la opòtinite pou yo eksprime tèt yo atravè mizik, danse, ak pawòl angaje.
2.Yon sous revni pou anpil moun
Kanaval la kreye travay tanporè pou atis, machann, teknisyen, ak anpil lòt moun.

Li pouse ekonomi an, sitou nan vann manje, bwason, ak lòt pwodwi pandan fèt la.

3.Yon eleman inite nasyonal
Kanaval la mete tout kategori moun ansanm : rich, pòv, jèn, granmoun.
Li se yon espas pou atis yo denonse enjistis epi pataje mesaj pou chanjman.

Yon distraksyon pandan peyi a gen pi gwo ijans
Gen lòt moun ki panse kanaval, malgre enpòtans li, pa ka yon priyorite nan sitiyasyon aktyèl la.

1.Yon depans initil lè peyi a gen pi gwo bezwen

Peyi a ap soufri : pa gen sekirite, lavi a twò chè, lekòl ak lopital pa fonksyone byen.
Olye pou lajan ale nan kanaval, li ta pi bon si yo mete li nan edikasyon, lasante, sekirite.

2.Yon zouti manipilasyon politik
Nan listwa nou, nou wè plizyè gouvènman itilize kanaval pou fè pèp la bliye pwoblèm reyèl yo.
Olye pou yo rezoud kriz yo, yo sèvi ak fèt la kòm yon fòm propagann.

3.Yon evènman ki mete lavi moun an danje

Ensekirite a twò grav : gang ap kontwole plizyè zòn, kidnapin ak vyolans ap vale tèren.

Moun ki ta vle patisipe nan kanaval ka viktim, epi sa ka agrave kriz la.

Pa gen dout, kanaval la se yon eritaj kiltirèl enpòtan pou Ayiti. Men, sa pa vle di li dwe pase an premye pandan pèp la ap soufri nan lavi chak jou li. Olye pou nou kontinye fè yon kanaval ki koute chè epi ki pa reponn ak reyalite sosyo-ekonomik nou, pa ta pi bon pou n chanje fason nou fè li ?

Nou ta ka panse yon lòt modèl ki respekte kriz la pandan n ap kenbe eritaj nou an : yon kanaval senbolik, pi modès, oswa menm yon festival ki mete aksan sou refleksyon ak angajman pou chanjman.

Sadrax ULYSSE
Editoryalis, Centre à la Une

By Centre à la UNE

Centre à la UNE se yon miltimedya sou entènèt ki te fonde 9 jiyè 2020. Li espesyalize nan bay nouvèl nan lang kreyòl, yon angajman ki reflete vizyon fondatè yo pou fè enfòmasyon pi aksesib pou kominote kreyòlofòn yo. Medya a genyen yon misyon pou enfòme, sansibilize, epi angaje moun sou sijè enpòtan nan sosyete a. Miltimedya sa a prezante atik, analiz, ak editoryal sou diferan domèn tankou dwa moun, politik, ak sosyete. Chak jou, editoryal li yo adrese pwoblèm enpòtan, souvan ak referans ak sitasyon otè ki enspire refleksyon pwofon sou kondisyon jèn Ayisyen yo ak sitiyasyon sosyo-politik Ayiti. Kòm yon medya angaje, li gen yon apwòch edikatif epi li chache ankouraje konsyans ak refleksyon nan mitan lektè li yo. Jounal sa a se tou yon espas pou kreyativite kote li prevwa pou ajoute caricatures k ap ilistre nouvèl oswa evennman k ap pase yo. Centre à la UNE se yon referans pou moun ki vle rete enfòme nan lang yo pi byen konprann. Nouvèl nou yo kredib e verifye ak yon rezo jèn jounalis profesyonèl e konpetan. Ou ka kontakte nou nan: journalcentrealaune@gmail.com e +549 351 262 7841