Nan mitan kriz san parèy kap ravaje Pòtoprens ak anpil lòt rejyon an Ayiti, Katye Canapé-Vert tounen senbòl rezistans kont mechanste òganize ak absans total leta. Atik la mete aksan sou tray istorik ak devlopman rezo gang G-9 la, ki soti kòm zouti politik, epi vin tounen yon mafya zam ki detwi estrikti sosyete a, tout sa avèk konplisite aktè entènasyonal, politisyen, ak onganizasyon entènasyonal tankou Nasyonzini.
Rejim Jovenel Moïse la, ak premye minis Jouthe Joseph, te pèmèt fòmasyon G-9 kòm yon zouti pou kontwole katye popilè yo. Gang sa yo, ki te deja fonksyone pou trafik dwòg, zam, ak kò moun, te mete ansanm ak benediksyon lidè yo pou kraze tout fòm opoze ak sistèm lan. Lè sa a, moun t ap kidnape, asasinen, fè masak, san oken konsekans. Reprezantan Nasyonzini an te menm jistifye egzistans G-9 kòm yon “nesesite estratejik”.
G-9 fin pran kontwòl zon metwopolitèn yo, mete presyon sou ekonomi ak sou lavi sosyal. Yo deklare yo vle tounen pati politik, men popilasyon an klè: se “Viv nan san ak sann” ki non vre yo. Yo fè alyans ak kriminèl ki deja kondane, mete tèt yo ansanm pou pale de revolisyon, pandan se destriksyon y ap fè.
Nan mitan dezespwa sa a, soti Canapé-Vert, yon katye klas mwayèn ki pa pretansyon, men ki diy. Jèn yo, elèv, ouvriye, pwofesyonèl, ak chômeur leve tèt yo, di NON. Yo pa kouri kite katye yo. Yo òganize, defann kominote yo, pwoteje fanmi, zanmi, ak byen yo. Se pa ak zam men ak kouraj ak solidarite, yo mete tèt ansanm pou di ase se ase.
Analiz sa montre eklatman echèk politik la: Leta ak elit yo mete gang pou ranplase responsablite, pou anpeche revolisyon demokratik. Se nan Canapé-Vert ke repons lan ap sòti. Yon repons pa vyolans, men pa detèminasyon, pa solidarite. Se pa premye fwa pèp ayisyen leve kont opresyon, men se premye fwa nan peryòd sa a ke moun ap di: “Nou pa kite, nou reziste kote n ye a”.
Canapé-Vert se pa yon senp katye ankò; li vin tounen yon modèl, yon limyè ki klere sou fènwa, ki mete espwa sou chimen delivrans pèp la.